Das Ticket Serbiens für die EU
Die größte Oppositionspartei in Deutschland, DIE LINKE., hat vor kurzem eine parlamentarische Anfrage an die Bundesregierung gestellt, um herauszufinden, was die offizielle Haltung Berlins zur Haltung Serbien gegenüber den Sanktionen gegen Russland ist. In der von Maria Böhmer, Staatsministerin im Außenministerium, unterzeichneten Antwort heißt es, dass Serbien während des Beitrittsprozesses verpflichtet ist, sich "an die EU-Politik gegenüber Drittländern anzunähern".
"Hierzu gehört auch die Übernahme und Anwendung von EU-Position gegenüber Russland bezüglich der Destabilisierung der Ukraine und der völkerrechtswidrigen Annexion der Krim, einschließlich restriktiven Maßnahmen. Die Bundesregierung würde es begrüßen, wenn sich Serbien dieser Position anschließen würde", sagt Böhmer in der Antwort, die DW vorliegt. Die Staatsministerin ergänzt: "Heute ist Serbien juristisch zur Übernahme von EU-Positionen – einschließlich Sanktionen – nicht verpflichtet. Gleichwohl kann die Annäherung an außenpolitische Positionen der EU auch nicht bis zum Tag eines möglichen EU-Beitritts verschoben werden. Es ist Serbiens Verantwortung, hier rechtzeitig die Weichen zu stellen."
Mit der Fragestellerin der Anfrage an die Regierung, Sevim Dagdelen von der LINKEN, sprach DW über Serbiens Position gegenüber Russland und der Haltung Berlins dazu.
DW: In der Antwort der Bundesregierung auf Ihre Anfrage heißt es, "die Bundesregierung würde sich freuen" wenn Serbien sich den Sanktionen gegen Russland anschließen würde. Serbien sei aber dazu nicht verpflichtet. Sollte ein Beitrittskandidat also die Wunsche der Deutschen Regierung oder die Verträge folgen?
Sevim Dagdelen: In erster Linie sind Regierungen natürlich an Verträge gebunden. Vertragstreue hat schließlich was mit Vertrauen zu tun. Serbien hat gute Beziehungen zu Russland und ist ein Partner auf dem Balkan. Würde nun Serbien die Verträge und die bisherige gute Kooperation mit Russland aufkündigen, käme dies einem Bruch einer vertrauensvollen internationalen Zusammenarbeit durch Serbien gleich. Serbien zu einem Vasallenstaat herabzuwürdigen, darf nicht das Ziel einer Annäherung an die EU sein. Serbien braucht die Kooperation mit Russland. Und es braucht die Kooperation mit der EU. Und beide brauchen Serbien.
In Serbien denkt man (zu Recht), dass Berlin eine entscheidende Rolle in EU spielt, auch wenn es um Beitrittsverhandlungen Serbiens geht. Ist es zu erwarten, dass Berlin dieses Prozess blockiert oder verlangsamt (wie manche Medien berichten) wegen fehlendes "Gehorsam" Serbiens?
Die Bundesregierung wird den Druck auf Serbien weiter erhöhen. Man will Serbien wie die Ukraine oder jetzt auch Moldawien aus dem ökonomischen und politischen Einflussbereich Russlands herausbrechen. Ich warne vor dieser Eskalationspolitik von Bundeskanzlerin Angela Merkel. Wer meint Russland aus Europa herausdrängen zu können, nimmt bewusst weitere Konflikte in Kauf. Das dies wie im Fall Moldawiens sogar eine Akzeptanz der Verletzung minimaler demokratischer Standards durch die Bundesregierung bedeutet, wie bei den jüngsten Wahlen geschehen, ist schockierend und kein gutes Zeichen für eine vertrauensvolle Zusammenarbeit in Europa.
In der Antwort der Bundesregierung auf Ihre Anfrage heißt es auch, es sein Serbiens Pflicht, die Weichen rechtzeitig zu stellen. Was wäre hier rechtzeitig? Man weißt nämlich nicht, ob und wann Serbien endgültig der EU beitreten wird.
Genau das ist eben das Problem. Serbien soll im Vorfeld eines möglichen EU-Beitritts gezwungen werden, sich bedingungslos der Eskalationspolitik der EU gegen Russland zu unterwerfen. Wie die Anerkennung der einseitigen Unabhängigkeitserklärung des Kosovo durch Serbien scheint die Unterordnung unter diese gegen Russland gerichtete verheerende Politik die Eintrittskarte für einen EU-Beitritt zu sein. Und selbst wenn Serbien diese Bedingungen erfüllen würde, ist damit ja auch noch keine Garantie für einen EU-Beitritt erhalten. Ich finde diese Hinterhofpolitik Berlins beschämend. Sie erinnert mehr und mehr an den Auftritt der USA in Lateinamerika in den 80er Jahren. Serbien aber zu einer Bananenrepublik herabzuwürdigen wird nicht funktionieren.
Versteht man in Berlin und Brüssel, nach Ihrer Meinung, wie sehr Serbien von Russland (vor allem energetisch) abhängig ist oder wird man das ausblenden?
Es gibt ja eine gegenseitige ökonomische Abhängigkeit. Das gilt für Serbien und Russland, aber auch die EU und Russland. Ich halte es wie im Übrigen viele prominente Politiker in Deutschland. Aktuell haben sich der ehemalige Bundeskanzler Helmut Schmidt und viele andere diesbezüglich in einem Aufruf an die Bundesregierung gewandt und die Russlandpolitik als einen schweren Fehler erklärt. Denn was wir im Moment erleben, das Kappen von ökonomischen Kontakten, wird zum Schaden aller Seiten sein. Ich fürchte die Bevölkerungen in Europa werden hierfür dann die Zeche zahlen müssen. Ich hoffe, Serbien beugt sich nicht dem Druck Berlins und verzichtet nicht auf seine guten Beziehungen zu Russland. Die Zeit der Diktate in der Außenpolitik muss der Vergangenheit angehören. Wer dagegen wieder auf Drohungen setzt, schürt die Kriegsgefahr in Europa. Das dürfen wir nicht zulassen.
———————————————————————————————–
Ulaznica Srbije za EU
Beograd nije pravno obavezan da uvede sankcije Moskvi, ali bi to vlada u Berlinu „pozdravila" stoji u odgovoru Savezne vlade na upit Levice. O tome u intervjuu za DW govori poslanica te stranke Sevim Dagdelen.
Beograd nije pravno obavezan da uvede sankcije Moskvi, ali bi to vlada u Berlinu „pozdravila", stoji u odgovoru Savezne vlade na upit Levice. O tome u intervjuu za DW govori poslanica te stranke Sevim Dagdelen.
Najveća opoziciona stranka u Nemačkoj, Levica, nedavno je uputila poslaničko pitanje Saveznoj vladi kako bi saznala kakav je stav zvaničnog Berlina o uzdržavanju Srbije prema sankcijama protiv Rusije. U odgovoru koji potpisuje demohrišćanka Marija Bemer, državna sekretarka u Ministarstvu spoljnih poslova, stoji da je Srbija tokom pristupnog procesa „obavezna da se sve više približava politici Evropske unije prema trećim zemljama".
„Tu spada i preuzimanje i primena pozicija Evropske unije prema Rusiji, a u vezi sa destabilizacijom Ukrajine i protivpravnom aneksijom Krima, uključujući i restriktivne mere. Savezna vlada bi pozdravila ukoliko bi se Srbija priključila ovoj poziciji", piše Bemer. U odgovoru u koji je DW imao uvid, državna sekretarka se poziva na evropske ugovore i konkretnije dodaje: „Danas Srbija nije pravno obavezna da preuzme pozicije Evropske unije – uključujući sankcije. Istovremeno približavanje spoljnopolitičkim pozicijama Evropske unije ne može biti odlagano do dana mogućeg pristupanja EU. Odgovornost je Srbije da pravovremeno reaguje."
Pitanje je Vladi postavila poslanica Levice Sevim Dagdelen koja u kratkom intervjuu za DW komentariše pozicije Srbije prema Rusiji te odnos Berlina prema problematici.
DW: U odgovoru na Vaš upit stoji da bi nemačka Vlada „pozdravila" priključivanje Srbije spoljnoj politici EU prema Rusiji, ali da Srbija nije pravno obavezna na takav korak. Gde je granica obaveza iz evropskih ugovora i dobrih namera koje bi neko „pozdravio"?
Sevim Dagdelen: Vlade su u prvoj liniji naravno vezane ugovorima. Poštovanje ugovora na posletku ima veze sa poverenjem. Srbija ima dobre odnose sa Rusijom i njen je partner na Balkanu. Ukoliko bi Srbija kršila ugovore i dosadašnju dobru saradnju sa Rusijom, to bi bio lom u dosadašnjoj međunarodnoj saradnji Srbije koja je obeležena poverenjem. Cilj približavanja EU ne sme biti da se Srbija svede na vazalnu državu. Srbiji treba saradnja sa Rusijom i saradnja sa EU. A obema stranama treba Srbija.
U Beogradu se Nemačkoj pripisuje odlučujuća uloga unutar Unije, između ostalog i kada se radi o pristupnim pregovorima Srbije. Neki mediji pišu da bi Berlin mogao da koči pregovore zbog „neposlušnosti" u politici prema Rusiji.
Savezna vlada će dalje pojačati pritisak na Srbiju. Cilj je da se Srbija, baš kao i Ukrajina ili sada Moldavija, izbiju iz ruske zone političkog uticaja. Upozoravam na tu politiku eskalacije koju vodi kancelarka Angela Merkel. Onaj ko misli da se Rusija može prognati iz Evrope, svesno prihvata mogućnost novih konflikata. U slučaju Moldavije smo videli da nemačka Vlada prihvata čak i izbore bez poštovanja minimalnih demokratskih standarda. To je šokantno i nije dobar znak za poverenje i saradnju u Evropi.
U odgovoru na Vaše pitanje piše i da je Srbija „obavezna" da „pravovremeno" preuzme evropsku spoljnu politiku. Šta bi ovde bilopravovremeno? Naime, teoretski je moguće da Srbija nikada i ne postane članica EU.
Upravo je to problem. Srbija bi ovde trebalo da bude primorana da se bezuslovno podredi eskalacionoj politici EU prema Rusiji. Izgleda da je prihvatanje katastrofalne politike protiv Rusije zapravo srpska ulaznica za EU, baš kao i priznanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova. Ali čak i ako Beograd ispuni te uslove to i dalje ne bi bila garancija za članstvo u EU. Mislim da je sramna ta pozadinska politika Berlina. Sve više podseća na nastup Sjedinjenih Država u Latinskoj Americi osamdesetih godina. Međutim, srozavanje Srbije na status banana-republike neće funkcionisati.
Koliko u Berlinu i Briselu ima razumevanja za odnose Srbije i Rusije? Ovde ne mislim na „pravoslavno bratstvo" nego na ekonomsku zavisnost Beograda od Moskve.
Postoji međusobna ekonomska zavisnost. To važi za odnose Srbije i Rusije, ali i odnose Evropske unije i Rusije. Trenutnu politiku Nemačke prema Rusiji kao tešku grešku kritikuje bivši kancelar Helmut Šmit i mnogi drugi u jednoj aktuelnoj peticiji. Ono čemu trenutno svedočimo – kidanje privrednih kontakata – doneće samo štete svim stranama. Plašim se da će ceh platiti stanovništvo Evrope. Nadam se da se Srbija neće pognuti pritisku Berlina niti odreći dobrih odnosa sa Rusijom. Vreme diktata u spoljnoj politici mora pripadati prošlosti. Oni koji ponovo barataju pretnjama zapravo stvaraju opasnost od rata u Evropi. To ne smemo da dozvolimo.
*Sevim Dagdelen, 1975, je političarka nemačke Levice i poslanica Bundestaga od 2005. godine.Trenutno je i članica Odbora za spoljnu politiku. Pripada levom krilu partije i u svojim nastupima oštro kritikuje kapitalizam, politiku Izraela i Turske, zemlje u kojoj su joj rođeni roditelji.
Quelle: Deutsche Welle